PANCHO VILLA CONTRA USA

Ovaj mjesec obilježava se stota godinšnjica napada Pancha Ville na američki grad Columbus u Novom Meksiku.
Naime, prije točno sto godina, 9.ožujka 1916. godine, Pancho Villa je s oko pet stotina konjanika svoje "Division del Norte" napao američki granični grad Columbus.
Godinu dana ranije, u kompliciranim odnosima između različitih frakcija revolucionara u građanskom ratu, koji je tada trajao u Meksiku, Pancho Villa je bio poražen u poznatoj bitci kod Celaya od strane "konstitucionalističkih trupa" Venustiana Carranze koje je u toj bitci predvodio njegov general Alvaro Obregon.
Koji je bio cilj napada Pancha Ville na jedan sjevernoamerički grad ?
Iako to nije nikada do kraja razjašnjeno, dio autora smatra da je tim napadom htio izazvati rat između Sjedinjenih Amerikih Država i Meksika (za vrijeme trajanja prvog svjetskog rata i građanskog rata u Meksiku) a drugi dio misli kako mu je cilj bio da uhvati sjevernoameričkog trgovca oružjem Samuela Ravela (koji je to izbjegao jer se taj dan nalazio u Texasu u El Pasu).
Ali činjenica je kako je to bio prvi napad na američki teritorij nakon 1812. godine kada se vodio rat protiv Engleza.
Villa je u tom napadu izgubio sedamdesetak svojih vojnika a uspio je "zarobiti" oko 300 pušaka, 80 konja i 30 mula.
Američki predsjednik Wilson je pobijesnio na vijest o Villinoj invaziji na Columbus i zato šalje u Mexiko "Kaznenu Ekspediciju" na čelu s američkim generalom Pershingom koji je dobio zadatak da pod svaku cijenu uhvati "bandolera" Pancha Villu.
Pershing je 11 mjeseci po Meksiku, u koji je upao sa svojom "ekspedicijom", tražio i proganjao Pancha Villu ali ga nije uspio niti naći niti uhvatiti .
Danas se računa kako je tom neuspjelom pothvatu učestvovalo nevjerojatnih 10 000 ljudi - ali bez uspjeha, pa se general Persing morao neobavljenog zadatka, nakon skoro godinu dana proganjanja Ville, vratiti u Sjedinjene Američke Države.
Zanimljivo je kako je Njemačka pokušala sve to iskoristiti.
U to vrijeme traje Prvi svjetski rat.
Amerikanci napokon ulaze u taj rat i odustaju od politike "izolacionizma" koju mnogi amerikanci zagovaraju..
Njemački ministar vanjskih poslova Arthur Zimmermann šalje njemačkom veleposlaniku u Meksiku telegram u kojem mu nalaže da ponudi tadašnjem meksičkom predsjedniku Venustianu Carranzi "tajni pakt" s Njemačkom a zauzvrat će Njemačka ("nakon pobjede u ratu") vratiti Meksiku "otete" teritorije Novog Meksika, Arizone i Texasa.
Tako se i ovaj napad Pancha Ville na Columbus i upad američke vojske ("Kaznene Ekspedicije") na meksički teritorij pokušao iskoristiti i za krupnu političku i vojnu "igru" među tadašnjim zaraćenim svjetskim velesilama.
Pancho Villa je otišao u legendu a ova se njegova epizoda "invazije" na Ameriku danas obilježava uz veliku pompu upravo u Columbusu u Sjedinjenim Državama koji je po tome postao "slavan" i poznat - pa se, da ironija bude potpuna, danas u njemu hoteli i hosteli nazivaju imenom Pancha Ville a svake godine u ožujku se organizira natjecanje "maskiranja u Pancha Villu", pa je taj gradić svakog 9. ožujka prepun "Pancha Villa". Organizira se parada, zabave, nešto slično meksičkim "fiestama" ili našim "sajmovima" ili "dernecima" - uz masu turista koje taj dan iz cijele Amerike sliju u Columbus koji na taj način danas velikim dijelom živi od oživljavanja legede na taj Villin napad - koja još uvijek živi.
Pancho Villa po nekima je bio samo nepismeni "bandolero", po drugima Kentaur sa Sjevera, general, revolucionar, zapovjednik famoznih "los doradosa",slavne "Division del Norte" - ali da je postao nezaobilazni dio ne samo meksičke povijesti, to je sasvim sigurno.
Postigao je svjetsku slavu još za vrijeme svog života.
Hollywood je snimao dokumentarne i igrane filmove o njemu, čak se snimaju i stvarne bitke i osvajanja meksičkih gradova - onako, "direktno s fronta".
D.W.Griffith 1914. godine snima nijemi film "The Life of General Villa" a Pancho Villa čije je pravo ime bilo Jose Doroteo Arango Arambula meni osobno je ostao u pamćenju po jednoj rečenici koju sam pronašao u njegovom davnom intervjuu kojeg je, kao već slavni vođa meksičke revolucije i general, dao jednom američkom novinaru kada mu je na njegovo pitanje : Kada če Meksiko napokon postati razvijena i demoratska država ? - kratko odgovorio : "Onda kada plaća učitelja bude veća od generalove plaće !"